Logikom do logičnijeg društva (1.dio)

Motiviran glupim kafanskim raspravama i još glupljim tekstovima i naslovima u medijima odlučio sam podijeliti kratak tekst o logičkim falacijama. Falacije su pogreške u zaključivanju, neispravna argumentacija. Te pogreške često izgledaju uvjerljivo i na prvu ih je teško uočiti. Dijelimo ih na sofizme (namjerne, s ciljem zavaravanja) i paralogizme (slučajne).
 
Falacije relevantnosti
Skup falacija u kojima se argument oslanja na premise koje nisu relevantne za konkluziju, ali imaju psihološku relevantnost pa time zbunjuju slušatelja. U to spadaju:

Argument iz neznanja (Ad ignorantiam)

To je pogreška koja se čini kad se tvrdi da je iskaz istnit samo zato što se ne može dokazati da je lažan, ili da je lažan samo zato što se ne može dokazati da je istinit.

Npr. Budući da nitko nije dokazao da izvanzemaljci postoje, razumno je pretpostaviti da ne postoje.
Budući da studenti nemaju pitanja o ovoj temi, pretpostavljam da je sve jasno.

Argument iz neznanja može biti i ispravan, npr. odsutnost dokaza da je kišilo može se smatrati dovoljnim dokazom da nije kišilo, ali se takvi dokazi uzimaju sa dozom vjerovatnosti.
 
Priziv na nelegitiman autoritet (Ad verecundiam)

Ovo je jedan od najčešćih falacija sa kojma se susrećemo. Radi se o prizivanju na autoritet koji nije relevantan u tom slučaju. To što su određene osobe autoriteti u jednom polju, ne znači da su eksperti u ostalim poljima.

Npr. Prizivanje na mišljenje Picassa u pitanjima ekonomije, na fizičara u pitanjima teologije ili političara u pitanjima morala

Ova falacija je jako česta u reklamama, npr. Messi u reklami za Pepsi ili Klopp koji reklamira Snickers.
 
Argument protiv čovjeka (Ad hominem)

Po mom iskustvu falacija broj jedan u našem društvu. Ad hominem je svaki napad koji nije usmjeren na argument osobe, nego na samu osobu koja ga iznosi.

Npr.
Uvredljivi: Tko je ona da to tvrdi? Vidi ga na šta liči, šta će mi on govoriti.
Pritisak radi okolnosti: Kao Hrvat/katolik/Vodičanin moraš ovo prihvatiti.
Tu quoque: Neću prestati pušiti jer mi doktor govori da prestanem, a on isto puši. Crkva traži neradnu nedjelju, a oni radu nedjeljom.
Skriveni interesi: Ne laje pas radi sela. Naravno da fakulteti podržavaju veće kvote upisa, to znači više novca za njih.

Iza ovih premisa često se krije prešućeni princip, a krije se zato što je lažan. U ovom slučaju se prešućuje premisa „Kad god netko tvrdi nešto od čega će imati koristi, njegova tvrdnja je neistinita.“
Karakter osobe relevantan je za vjerodostojnost, ali protu-argument se ne smije zasnivati samo na tome. Moralno je tražiti da osoba postupa dosljedno svojoj tvrdnji, ali ako ne postupaa ne znači da je njegova tvrdnja lažna.
 
Apel na emocije (Ad populum)

Falacija u kojoj se argumentiranje pojačava ili nadoknađuje manipulacijom osječaja šlušatelja, npr. pobuđivanjem entuzijazma i euforije ili mržje kao kod Hitlerovih nastupa.
 
Apel na milosrđe (Ad misericordiam)

Argument kojim se apelira na milosrđe slušatelja, a na samo istinitost premisa.
Npr. Osuđeni ubojica vlastitih roditelja traži blažu kaznu jer je siroče bez oca i majke.
 
Priziv na večinu (Ex consensu populorum)
Još jedna česta falacija u našem društvu. Radi se o falaciji kojom se istinitost iskaza tvrdi na temelju mišljenja večine.

Npr. Svi to rade. Većina se slaže. U modi je.

Samo slaganje večine nije znak da je vjerovanje neistinito, ali nije ni razlog da se prihvati.
 
Prijetnja silom (Ad baculum)

Jasno je da prijentja silom nema veze sa argumentiranjem, ali ona može biti prekrivena na razne načine.

Npr. „Naš list sigurno zaslužuje podršku svakog Nijemca. Nastaviti ćemo vam slati nove brojeve, i nadamo se da se nećete htjeti izložiti nesretnim posljedicama u slučaju otkazivanja preplate.“ (Der Stummer, glasilo SA-odreda)

Irelevantna konkluzija (Ignoratio elenchi)
Ova falacija događa se kad argument koji u početku želi dokazati ili pobiti jednu tezu, na kraju dokazuje ili pobija drugačiju tezu, tj. tezu koja je samo naizgled identična onoj prvoj. Najčešće se radi o nesvjesnom odvračanju pažnje od spornog pitanja.

Npr.
 Treći svjetski rat donio bi strašne ljudske žrtve i velika razaranja.
-Ma, ne,  čovječanstvo bi moglo preživjeti i nuklearni rat .
Prijelaz u drugi rod: Josip Broz bio je diktator.
-Ma, ne pretjeruj. Bio je vrlo priznat u međunarodnoj politici i imao je ukusa za cigare i glazbu.



-Lesna Zaravan
Ovaj tekst napisan je po uzoru na skriptu iz kolegija Logika, doc. dr. sc. Dalibora Renića